slajd01.jpg
slajd01.jpg
slajd01.jpg

Palijativna njega u Crnoj Gori

palijativna

DA KAO ZAJEDNICA PRUŽIMO SVU POMOĆ

Briga o obezbjeđivanju dostojanstvenih uslova života onima kod kojih su iscrpljeni svi     modaliteti liječenja trebalo bi da bude podignuta na još značajniji nivo u našem društvu. Pored zdravstvenih ustanova, koje se doživljavaju kao podrazumijevani medij u pružanju tih usluga, potrebno bi bilo uključiti sve sektore društva koji mogu dati doprinos u zbrinjavanju ovakvih pacijenata i pružanju palijativne njege. Takođe, kao društvo treba da povedemo računa o sistemskom pružanju usluga u ustanovama za smještaj starije populacije. Ovim povodom upriličena je stručna sesija na Devetom sajmu medicine u kojoj su učestvovali predstavnici domova za stare, stručni kadar, ali i donosioci odluka u ovom sektoru. Skup je moderirala dr Slađana Ćorić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja.

Palijativna njega kao multidisciplinarni izazov za cijelo društvo

─ U pružanju palijativne njege treba da učestvuju svi segmenti društva ─ poručeno je sa skupa posvećenog ovoj temi na Devetom sjamu medicine. Podsjetivši da je palijativna njega sveobuhvatna briga o pacijentu koji je najčešće obolio od hroničnih neizlječivih bolesti, a ona zahtijeva medicinski, socijalni, psihološki, pa i duhovni podsticaj, dr Slađana Ćorić je naglasila da je jasno da palijativnoj njezi treba dati primat i pronaći modalitete za unapređenje ove oblasti. ─ Baveći se palijativnom njegom sa aspekta Ministarstva zdravlja, naišla sam na brojne izazove jer je ona u našoj zemji bila totalno nerazvijena. U važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti naišli smo na određena ograničenja koja su onemogućila da se znatno ranije krene u navedene reforme ─ objasnila je dr Ćorić.

Drugi izazov je regulisanje pružanja palijativne njege u domovima za stare, koji nijesu zdravstvene ustanove, a Zakon o zdravstvenoj zaštiti nalaže da se ovaj vid usluge može pružati samo u zdravstvenim ustanovama.  Što se tiče zdravstvenog segmenta, objašnjeno je dalje, jedan dio palijativne njege tiče se pacijenata koji žive sami u kućama, koji imaju neka hronična nezarazna obojenjenja, ali mogu i dalje da vode računa o sebi. Tu je previđena njegu u kući pacijenta, ali naravno da ni ona ne može da bude adekvatna ako nema podršku servisa socijalog staranja, kroz servis gerontodomaćice i druge servise koje pruža to ministarstvo.

Dr Ćorić podsjeća da je u vezi sa tim funkcionisao međunarodni projekat iz 2019. godine koji se odnosio na  unapređenje brige starih kroz medicinski doprinos, na način što ljekar prati stanje svog pacijenta savremenim tehnologijama pomoću mobilne aplikacije i pametnog sata. Pilot projekat je rađen u Domu Zdravlja Tivat i ja se nadam da će biti odličan primjer i model koji treba da zaživi i u drugim domovima zdravlja, ocijenila je dr Ćorić,

Inspirisana slučajem nedostatka empatije u pogledu pravovremenog zbrinjavanja starijeg pacijenta, dr Ćorić je istakla potrebu da se intenzivira društvena polemika o adekvatnom pružanju zdravstvene zaštite starijoj populaciji. U okviru te namjere bilo je inicirano da u dijelu palijativne njege na svakom odjeljenju budu obezbijeđene zasebne sobe za palijativno zbrinjavanje. Uz konstataciju da takav vid podrške starijima kod nas nije zaživio, dr Ćorić navodi i zamisao da se u saradnji s Medicinskim  fakultetom i Ministarstvom prosvete osmisli model jednogodišnje edukacije zdravstvene njege koji bi bio usmjeren za ove vrste potrebe. ─ Ta jednogodišnja obuka bi podrazumijevala da ta lica koja učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite pacijenta mogu da ih nahrane, presvuku i da vode računa o higijeni pacijenta. Znamo da su zdravstveni radnici opterećeni, znamo da nema motivisanosti za rad u domovima za stare, jer koeficijent rada nije kao u zdravstvenim ustanovama, zato je neophodno osmisliti školu za njegovateljice kako bi pomogle u pružanju usluga palijativnim pacijentima ─ kazala je dr Ćorić. Ona je objasnila da se sistem i na taj način bori da se uspostavi model da svi koji na ovaj način učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite, naročito kada je u pitanju palijativna njega, imaju koeficijente koji su malo veći u odnosu na neke druge.

Ukazujući na specifičnosti sistema palijativne njege, dr Ćorić je izrazila zadovoljstvo što  su, u cilju donošenja optimalnog zakonskog rješenja, u članstvo Radne grupe koja će se baviti ovim pitanjem pozvani predstavnici ovih službi sa terena.

Treba razvijati domove starih

─ Nije mi cilj da ističem našu vrijednost, nego uopšte smo negdje zapostavljen sektor koji se bavi najugroženijim kategorijama stanovništva u ovom tenuutku. Mislim na sve zdravstvene ustanove, počev od Komanskog mosta do domova za stare kojih sad ima već 4-5 u Crnoj Gori ─ kaže dr Damir Adrović, ljekar Doma starih u Risnu. Uz zahvalnost na rijetkoj prilici da u svojstvu predavača učestvuje na strukovnom skupu ovog ranga, on je istakao da je u Risnu 2008 g. je otvoreno Odjeljenje za palijativnu njegu. ─ U praksi je to više produžena njega nego što je konkretno palijativna njega, mada imamo sigurno 2-3 pacijenta svakodnevno u palijativnoj postelji ─ kazao je on.  Nedovoljan broj medicinskog kadra, prvenstveno medicinskih sestara, na ovom odjeljenju se, kako je objašnjeno, nadomješta angažovanjem osoblja sa drugih odjeljenja Doma starih ili plaćanjem dodatnog kadra  preko agencija.

Angažmanom Doma starih Grabovac pokrenut je i projekat vaninstitucionalne njege za Opštinu Kotor, čime su za korisnike ovih usluga obezbijeđeni kompletna zdravstvena i onkološka terapija, odnosno palijativna terapija, a  medicinski tim čine fizioterapeut, ljekar, medicinska sestra, njegovatelj i psiholog. ─ Mislim da je prednost ovakvih ustanova, posebno u jednom timu za palijativnu njegu, to što ustanove socijalnog tipa ispunjavaju veliki broj kriterijuma. Sve ustanove bi trebalo da imaju registrovanog ljekara. Sve ustanove imaju medicijske tehničare, sve ustanove imaju fizioterapeute.   Njegovatelji su jedini u sistemu zaposleni u ustanovama socijalne zaštite. Svi imamo socijalnog radnika, psihologa i radne terapeute. Uz to, posjete u okviru institucijalnog smještaja su od 10 ujutru do 8 uveče, nekad i cjelodnevne, uz mogućnost pružanja smještaja samoj rodbini ─ objašnjeno je ovom prilikom.

Obezbijediti dostojanstven tretman ovih pacijenata

Usluge zbrinjavanja palijativnih pacijanata, gdje se ne očekuje dug životni vijek pacijenta, mogu da budu jako bitne. Stoga je i potrebno povesti računa o njihovom adekvatnom servisiranju.

─ Naša uloga je u tome da obezbijedimo dostojanstvo prije svega pacijentima, a naravno da se pomogne kome može. To, svakako, povećava jako i troškove liječenja i troškove ustanove, i troškove pacijenta, ali ono što je problem, što ne postoje jasni kriterijumi gdje bi možda i neki konzilijum ili neko drugi odredio ko ispunjava uslove za paljativnu njegu ─ kaže dr Adrović. Podsjećajući na model uspješne saradnje koji je Dom starih realizovao kroz saradnju sa makedonskom klinikom za palijativnu njegu, on je izrazio mišljenje da bi domovi za stare mogli da preuzmu ulogu u edukovanju njegovatelja  i formiranju tih službi, kako bi sistem mogao na optimalan način da odgovori potrebama ovih pacijenata.

Optimizovati uslove u Risnu

Direktor JU Dom starih u Risnu g. Srđan Dragomanović takođe je izrazio zadovoljstvo zbog učešća u svojstvu izlagača na Sajmu medicine. Tokom prezentacije istakao je značaj omogućavanja stručnih specijalizacija, što bi i ubuduće trebalo unapređivati u smislu da to pravo bude omogućeno i medicinskim sestrama.

Najstariji Dom starih želi da bude uočljiv

Dom starih Grabovac ovih dana slavi 76-ti rođendan. U pitanju je najstarija ustanova ove vrste u Crnoj Gori, a do 2010. bila je i jedina tog tipa. Kao takva, prepoznata je kao značajan centar od strane ljekara, ali menadžment ove ustanove ističe nedostatak takvog tretmana od strane donosilaca odluka. Nije rijetkost, kako objašnjava direktor Dragomanović, da ljekari upućuju pacijente na dalji tretman u DS Grabovac, ipak, nedostaje takav pristup od strane sistema.

Ilustrujući način rada u Grabovcu, direktor te ustanove naveo je da je tokom pandemije SARS Cov-2, od 14 pacijenata iz Doma koji su liječeni u bolnicama preminulo četvoro, a od 105 liječenih  u ustanovi preminulo je dvoje. ─ Mi smo bili 93 dana zatvoreni u ustanovi. Čuvala nas je vojska. Znači, s nemogućnošću komunikacije sa spoljnim svijetom. I bili smo opet zapostavljeni od sistema, nažalost, čekajući vakcinu ─ kaže g. Dragomanović.  Ističući značajnu podršku od strane Istituta za javno zdravlje, on je naveo i da je 105 korisnika usluga Doma vakcinisano prvom dozom vakcine protiv SARS Cov-2,  a mali procenat i drugom dozom. Za uspješno sproveden program imunizacije, u oko 98%, zaslužna je, po njemu, dobra saradnja domskog tima, menadžmenta i korisnika.

Od 2018. Dom starih podijeljen je na odjeljenja. Dio za gerijatriju, zbog adaptacijskih razloga, zatvoren je već 6 mjeseci, a g. Dragomanović je istakao da će projektom njegovog renoviranja Crna Gora dobiti objekat vrijednosti investicije oko 7,5 miliona evra. Izabran je izvođač radova, a do kraja godine se očekuje saglasnost Vlade i početak izvođenja radova. ─ Tu ćemo imati, mogu slobodno to nazvati, jedan novi hotel s 4 zvezdice, gdje će se zbrinjavati 40 korisnika u jednokrvetnim sobama. To je upravo evropski standard ─ kaže g. Dragomanović.

Opisujući opterećenost Liste čekanja Doma u vezi s tretmanom u okviru palijativne njege, on je objasnio da više od 50% pacijenata potiče sa Psihogerijatrije, a u cilju obezbjeđivanja adekvatnog smještaja Dom je izdvojio šezdeset hiljada evra u cilju osposobljavanja 14 trokrevetnih, 14 dvokrevetnih komfornih soba, namijenih upravo za palijativnu njegu.  Na Odjeljenju palijative na taj način obezbijeđeno je 80 kreveta, dok na Odjeljenju za demenciju postoji 19.

Ukazujući na neophodnost reakcije vlasti na povećanje koeficijenta isplate naknada za rad  zaposlenima u ustanovama ovog tipa, direktor Doma starih u Risnu naveo je da je nakon njihovog povećanja u zdravstvenim ustanovama na republičkom nivou ova ustanova suočena sa odlaskom kadra.

U posljednjih 12 mjeseci 13 medicinskih radnika napustilo je Dom starih u Risnu. 2007. godine, kada je posljednji put rađen granski kolektivni ugovor, sestre u domovima za stare imale su 15% veće naknade zarade nego u ostatku sistema.  Sad imaju oko 15% niže zarade. U cilju nivelisanja   ovog nesklada direktor Dragomanović predložio je da u sistem javnog zdravstva budu uvršteni i  medicinske sestre i fizioterapeuti koji su angažovani u domovima starih.

Kao još jedno od gorućih pitanja direktor Doma starih identifikovao je nedostatak hospisa. To su, kako je objasnio, specijalizovane bolnice koje se bave uglavnom terapijom bola tokom posljednjih dana života pacijenata. Takav tretman u Crnoj Gori trenutno ne postoji, ali Dom starih u Risnu posjeduje idejno rješenje i saglasnost nadležnih u vezi s formiranjem jednog takvog hospisa. — Mi imamo foto-projekat hospisa za 22 pacijenta ili korisnika. Taj hospis, neka krene iz Grabovca, treba da ima svaki grad — nagovještava u zaključku direktor Dragomanović.

Uključiti sve aspekte društva

Inspirisana primjerom slovenačke organizacije domova za stare, dr Slađana Ćorić je prezentovala jedan takav sistem i izrazila nadu u jačanje resursa namijenjenih starijima i kod nas.  U tom cilju valjalo bi uključiti sve raspoložive aspekte društva: volontere, Crveni krst, zdravstveni segment i lokalnu samoupravu.  Korisnici takvih ustanova imaju obezbijeđenu fizikalnu terapiju, boravak, uče strane jezike, imaju okupaciono-radnu terapiju, bave se manufakturom gline, keramike, obezbijeđena im je podrška od strane volontera, imaju ljekara i fizioterapeuta koji održavaju cijeli program i sl.

Direktor Doma starih u Grabovcu iskoristio je priliku tokom diskusije da usmjeri fokus publike na aktivnosti te ustanove. Ona, kako je naveo, uspješno organizuje konferenciju u koju su uključene zemlje regiona (Slovenja, Srbija, Hrvatska, Bosna). Na svakom odjeljenju Doma starih obezbijeđena je radno-okupaciona terapija, a uz rad od gline, ova ustanova ima nešto što, kako je rečeno, nema niko u regionu: baštu za demenciju i salu za demenciju rađene po holandskom standardu. U okviru Doma aktivne su Muzička, Likovna i Novinarska sekcija, a u saradnji sa Opštinom Kotor nedavno je otvoren i Dnevni boravak za starije. Već godinu dana radi se i geronto program čije usluge danas koristi 35 Kotorana.

Opština Kotor, kako objašnjava g. Dragomanović, najavila je pomoć u vrijednosti od oko 200.000 evra, što je znatan pomak u odnosu na ovogodišnju svotu od  oko 80.000.  Inače, kako je objašnjeno, troškove vrijednosti oko 10.000 evra za medicinske ljekove, sanitetski materijal, pa čak i prevoz, plaća Dom, svojim sredstvima. Kako je naveo direktor Doma starih, prošle godine pređeno je   70.000 km specializovanim vozilima, a za plaćanje usluga 7 ljekara kosultanata godišnje se izdvoji oko 30.000 evra godišnje.

Odgovarajući na upit o pravnoj regulisanosti domova za stare u Crnoj Gori, dr Slađana Ćorić je konstatovala da zakoni nerijetko bivaju međusobno neusklađeni. — Sad pokušavamo da nađemo  način kako da se uvežemo, prepoznajemo i da pružamo adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ja znam da je Grabovac centar na nivou najbolje opremljenih domova za stare, i kadrovski i stručno i sa svim potencijalima da preraste u nešto mnogo veće nego što je danas.

U vezi sa aktuelnim stanjem razvoja palijativne njege, ona je objasnila da je prvo neophodno usaglasiti zakone i podzakonske akte svih nadležnih za brigu i pružanje usluga starim licima. Ali ono što možemo uraditi u zdravstvenom sistemu je unaprijediti usluge patronaže za palijativne pacijente. Koristiti stacionare Domova zdravlja, njih pet za pružanje usluga palijativne njege u terminalnim fazama bolesti i na taj način rasteretiti sekundarni i tercijalni nivo. Takođe, u cilju obezbjeđivanja stručnog kadra, vrlo je značajno raditi na promociji specijalizacije za palijativnu njegu, koja traje tri godine. Za sve je potrebna dobra povezanost medicinskih radnika sa pružaocima usluga iz socijalnog staranja ali i drugih organizacija koje se brinu o starim licima, na kraju angažman cijelog društva kako bi unaprijedli palijativnu njegu na pravi način.   U vezi sa nivelacijom koeficijenata rada na nivou cijele Crne Gore dr Ćorić je istakla svoj lični angažman u nastojanju da zdravstveni radnici imaju iste koeficijente. Sa uvjerenošću u uspjeh ukoliko se sistemski pristupi radu, ona je zaključila sesiju posvećenu palijativnoj njezi.

Anita Đurović

Preuzeto sa:  https://medicalcg.me/palijativna-njega-u-crnoj-gori

Posjetioci

Montenegro 72.4% Montenegro
Serbia 8.3% Serbia
United States of America 5.3% United States of America

Broj zemalja:

64

Ukupno posjeta:
912567
Danas: 22
Ove nedelje: 127
Ovog mjeseca: 285

Pratite nas na:

youtube Instagram icon  facebook